Od čega umiru osobe sa MS-om: 4 glavna uzroka i kako ih sprečiti
MS retko ubija direktno. Srce, rak, pluća i infekcije su glavni uzroci smrti — a većinu možete da sprečite ili otkrijete na vreme. Šta kažu velike studije i šta da radite.
Ovo je tema o kojoj se retko govori naglas, ali je mnogi od nas tiho guglaju u ponoć: od čega zapravo umiru ljudi sa multiplom sklerozom? Odgovor je istovremeno otrežnjujući i ohrabrujući. Otrežnjujući, jer MS i dalje skraćuje život u proseku za nekoliko godina. Ohrabrujući, jer većina tih uzroka može da se spreči, otkrije na vreme ili ublaži — i jer se razlika iz decenije u deceniju smanjuje.
Koliko MS skraćuje život?
Najduža studija na svetu, norveška, pratila je osobe sa MS-om punih 60 godina. Medijana očekivanog životnog veka bila je 74,7 godina, naspram 81,8 u opštoj populaciji — razlika od oko 7 godina [1](#ref-1). Metaanaliza standardizovanih stopa smrtnosti pokazala je da osobe sa MS-om u proseku imaju oko 2,8 puta veći rizik od smrti u datom periodu nego vršnjaci [2](#ref-2).
Ali ovi brojevi uglavnom opisuju ljude koji su oboleli pre ere modernih lekova. Danski registar pokazuje da se višak smrtnosti kod MS-a značajno smanjio tokom poslednjih šest decenija [3](#ref-3). Više o samom životnom veku pročitajte u tekstu [Očekivani životni vek kod multiple skleroze](/blog/ocekivani-zivotni-vek-multipla-skleroza-mortalitet-dmt).
MS retko ubija direktno — ubijaju komplikacije
Kada se pogledaju umrlice, MS se često navodi kao osnovni uzrok, ali ljudi zapravo umiru od komplikacija: infekcija, problema sa disanjem, srčanih bolesti. Velika kanadska studija iz Britanske Kolumbije analizirala je *sve* uzroke upisane na umrlicama, ne samo prvi [4](#ref-4). Upravo ta analiza daje najjasniju sliku, i na njoj se zasniva veći deo ovog teksta.
1. Srčane i krvnožilne bolesti
Bolesti srca i krvnih sudova — infarkt, moždani udar, plućna embolija — vodeći su uzrok smrti i u opštoj populaciji. Kod osoba sa MS-om rizik je, prema više studija, relativno veći [5](#ref-5). Razlozi su logični: manje kretanja, više vremena u sedećem položaju, ponekad pušenje, a nepokretnost povećava rizik od tromboza.
Kanadska studija na gotovo 24.000 ljudi pokazala je da prateće bolesti poput dijabetesa, depresije i hronične bolesti pluća jasno povećavaju smrtnost kod MS-a [6](#ref-6). To je dobra vest u prerušenom obliku: pritisak, šećer i holesterol se mere jeftino i leče uspešno.
2. Rak
Rak je drugi veliki uzrok smrti kod svih ljudi, pa i kod nas. Osobe sa MS-om, prema dosadašnjim podacima, nemaju jasno veći ukupni rizik od smrti zbog raka. Najčešće se navode rak pluća, dojke i debelog creva. Neki tipovi (npr. rak bešike) su možda nešto češći, dok su drugi ređi. Detaljno sam o tome pisao u tekstu [Rak i multipla skleroza](/blog/rak-i-multipla-skleroza-rizik-skrining).
Postoji i jedan skriveni problem: ljudi sa MS-om ređe idu na preventivne preglede — PAPA test, mamografiju, kolonoskopiju — jer se sve vrti oko neurologa. Ako se rak otkrije kasnije, ishod je lošiji. Skrining je zato jedan od najjednostavnijih načina da produžite život.
3. Bolesti disajnih puteva
Kod uznapredovale MS mišići za disanje i kašalj slabe, a gutanje postaje nesigurno. Hrana ili tečnost tada mogu da „odu u pogrešan put“ i izazovu aspiracionu pneumoniju. U kanadskoj analizi respiratorne bolesti su bile jedan od najčešće upisanih uzroka smrti [4](#ref-4).
HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća) je kod osoba sa MS-om češća nego u opštoj populaciji [7](#ref-7). Pušenje je ovde dvostruki neprijatelj: ubrzava napredovanje MS-a i oštećuje pluća.
Ako se zagrcnete pri jelu, kašljete posle pića ili vam je glas posle obroka „vlažan“, recite neurologu i tražite pregled logopeda. Vežbe disanja i jednostavne tehnike (sedenje uspravno, mali zalogaji, bez pričanja dok žvaćete) zaista smanjuju rizik.
4. Infekcije
Ovo je verovatno najvažniji deo teksta. U Britanskoj Kolumbiji respiratorne infekcije su se nalazile na 22,5% umrlica osoba sa MS-om, naspram 12,7% u opštoj populaciji [4](#ref-4). Infekcije su upisane kao uzrok mnogo češće nego što bi se očekivalo.
- Infekcije pluća — posebno posle aspiracije ili gripa.
- Infekcije mokraćnih puteva — zbog zaostajanja mokraće i katetera. Zanimljivo, veza sa smrću bila je jača kod muškaraca nego kod žena [4](#ref-4). Pogledajte i tekst [Zadržavanje mokraće kod MS-a](/blog/zadrzavanje-vode-i-mokrace-multipla-skleroza-uzroci-resenja).
- Inficirane rane od ležanja (dekubitusi) — mogu da dovedu do sepse. Prevencija je opisana u tekstu [Dekubitus i multipla skleroza](/blog/dekubitus-multipla-skleroza-prevencija-lecenje).
Neki lekovi koji menjaju tok bolesti snižavaju imunitet, pa je oprez još važniji. To nije razlog da prekinete terapiju — nelečena MS vodi većem invaliditetu, a invaliditet je sam po sebi najveći faktor rizika. Razgovarajte sa neurologom o vakcinama (grip, pneumokok, COVID-19) koje su bezbedne uz vašu terapiju.
Javite se lekaru odmah ako imate povišenu temperaturu, drhtavicu, kašalj, bol pri mokrenju, zamućenu ili mutnu mokraću, ili ranu koja ne zarasta. Infekcija može i da pogorša MS simptome i liči na relaps (tzv. pseudorelaps).
Tema o kojoj moramo da pričamo: samoubistvo i depresija
Studije iz Danske i drugih zemalja pokazale su da je rizik od samoubistva kod osoba sa MS-om veći nego u opštoj populaciji, naročito u prvim godinama posle dijagnoze [8](#ref-8). Depresija je kod MS-a izuzetno česta i leči se — pročitajte [Depresija i multipla skleroza](/blog/depresija-multipla-skleroza-terapija).
Ako imate misli o samopovređivanju, odmah se obratite lekaru, idite u hitnu službu ili pozovite 194. Možete pozvati i besplatnu liniju za emotivnu podršku Centra Srce: 0800 300 303. Razgovor sa nekim zaista pomaže.
Šta to znači za vas: praktičan plan
- Lečite MS na vreme — manji invaliditet znači manji rizik od gotovo svih komplikacija.
- Ne pušite — to je verovatno najjači pojedinačni korak.
- Merite pritisak, šećer i holesterol bar jednom godišnje.
- Krećite se svakog dana u okviru svojih mogućnosti — pogledajte naše [vežbe po EDSS skali](/vezbe).
- Idite na skrining raka (PAPA, mamografija, test na krv u stolici) kao i svi vaši vršnjaci.
- Vakcinišite se u dogovoru sa neurologom.
- Pazite na gutanje, bešiku i kožu — rano lečenje sprečava ozbiljne infekcije.
- Brinite o raspoloženju — depresija nije slabost, već stanje koje se leči.
Zaključak
Lista uzroka smrti kod MS-a zvuči strašno, ali ona je zapravo mapa: pokazuje gde da usmerimo pažnju. Srce, pluća, infekcije i raspoloženje su oblasti u kojima male, redovne navike prave veliku razliku. Moderna terapija je već skratila jaz u životnom veku, a ostatak je delom u našim rukama.
*Ovaj tekst nije zamena za savet lekara. Za procenu sopstvenog rizika i plan prevencije razgovarajte sa svojim neurologom i lekarom opšte prakse.*