Savijeni prsti kod MS-a: spasticitet, kontrakture i lečenje

Zašto se prsti savijaju ka dlanu kod MS-a? Razlika između spasticiteta, kontrakture i kandžaste šake, terapija, ortoze i kada tražiti pregled.

Kada prsti počnu da se savijaju ka dlanu, problem nije samo kako šaka izgleda. Dugme na košulji, ključ u bravi ili pranje ruke mogu odjednom da zahtevaju mnogo više truda. U ovom tekstu želim da razdvojim stvari koje se na internetu često mešaju: prolazni grč, spasticitet, fiksnu kontrakturu i takozvanu kandžastu šaku. Ne leče se sve na isti način.

Tekst MyMSTeam-a o savijanju prstiju kod MS-a bio je polazna tačka za ovu temu. Dopunio sam ga kliničkim smernicama NICE, materijalima MS Trust-a, Cleveland Clinic-a i Cochrane pregledom dokaza. Savijeni prsti nisu sami po sebi dokaz da MS napreduje, niti svaka promena šake potiče od MS-a. [1](#ref-post134-1) [2](#ref-post134-2) [3](#ref-post134-3)

Spasticitet, grč i kontraktura: šta je zapravo razlika?

Spasticitet je povećan mišićni tonus zbog poremećaja nervnih puteva koji kontrolišu pokret. Pri pregledu se otpor istezanju često povećava kada se ud pomera brže. Kod MS-a oštećenja u mozgu i kičmenoj moždini mogu da poremete kontrolu mišića koji savijaju prste i ručni zglob. Šaka može biti ukočena, teška za otvaranje ili bolna. Spasticitet se ne javlja samo u nogama. [2](#ref-post134-2) [4](#ref-post134-4)

Spazam ili grč je nevoljno stezanje mišića koje može da dođe i prođe. Prsti se privremeno saviju, a između epizoda pokret može biti znatno lakši. To nije isto što i trajno skraćenje tkiva, iako grčevi i spasticitet mogu da postoje zajedno. [4](#ref-post134-4)

Kontraktura je ograničenje pokreta zbog skraćenja ili promena u mišićima, tetivama i drugim tkivima oko zgloba. Prst ne može potpuno da se ispravi ni pri pažljivom pasivnom pokretu koji izvodi stručnjak. Dugotrajno zadržavanje šake u savijenom položaju može doprineti ovom problemu. Spasticitet i kontraktura mogu postojati istovremeno; lekar procenjuje koliki deo otpora dolazi od aktivnog mišića, a koliki od promenjenih tkiva. [4](#ref-post134-4) [5](#ref-post134-5)

Zato je pitanje „mogu li da otvorim šaku kada se opustim?“ korisno za razgovor, ali nije kućni dijagnostički test. Nemojte na silu povlačiti prste da biste proverili da li je problem trajan. Više o simptomima i terapiji pročitajte u tekstu [Spasticitet kod multiple skleroze](/blog/spasticitet-multipla-skleroza-terapija).

„Kandžasta šaka“ ne znači automatski MS

Izraz „claw hand“ na internetu ponekad opisuje bilo koju savijenu šaku. U kliničkom kontekstu kandžasta šaka često je povezana sa oštećenjem ulnarnog nerva, perifernog nerva koji prolazi kroz ruku i učestvuje u kontroli malih mišića šake. To nije isti mehanizam kao MS oštećenje centralnog nervnog sistema. Posebno treba prijaviti trnjenje malog i domalog prsta, slabost hvata ili vidljivo smanjenje mišića šake. [3](#ref-post134-3)

Pritisak na ulnarni nerv u predelu lakta, povreda ili drugi problem perifernih nerava mogu da postoje i kod osobe koja već ima MS. Dipitrenova kontraktura nastaje zadebljanjem tkiva ispod kože dlana; mogu se napipati čvorići ili zategnute trake. „Okidački prst“ može da zapinje ili da se zaključa zbog problema tetive. Sličan spoljašnji izgled ne znači istu dijagnozu. [3](#ref-post134-3)

Ne bih svaku promenu šake pripisao MS-u samo zato što ta dijagnoza već postoji. Tačan uzrok određuje da li je potreban neurolog, fizijatar, terapeut šake ili hirurg šake.

Zašto se ukočenost nekada naglo pogorša?

NICE preporučuje da se kod sumnje na spasticitet provere faktori koji ga pojačavaju: infekcija, problemi sa bešikom i crevima, bol, rane od pritiska i loš položaj tela. MS Trust opisuje i uticaj umora, temperature i drugih okidača. Pogoršanje tokom infekcije ne mora da znači novu MS leziju. [2](#ref-post134-2) [4](#ref-post134-4)

Ako su prsti više savijeni ujutru ili posle dugog sedenja, zapišite kada to počinje, koliko traje i šta mu prethodi. Koristan je kratak snimak epizode ako se simptom ne pojavi na pregledu. Zabeležite i da li imate bol, trnjenje, temperaturu ili tegobe pri mokrenju. To pomaže timu da razlikuje promenljiv simptom od postepenog gubitka pokreta.

Kako izgleda procena šake

Pregled obuhvata snagu, osećaj dodira, pokrete koje izvodite sami i pokrete koje stručnjak izvodi pažljivo, stanje kože i položaj prstiju. Bitno je i šta više ne možete da uradite: držanje pribora, oblačenje, lična higijena ili bezbedno upravljanje automobilom. Ako postoji sumnja na periferni nerv, lekar može predložiti ispitivanje nervne provodljivosti i elektromiografiju. MRI nije automatski potreban za svaku savijenu šaku. [2](#ref-post134-2) [3](#ref-post134-3)

Na pregled ponesite spisak lekova i ortozu ako je koristite. Pitajte: „Da li je ovo spasticitet, kontraktura ili problem nerva ili tetive? Koji cilj možemo realno da postignemo?“ Cilj može biti lakše pranje dlana i manje bola, a ne nužno potpuno vraćanje ranijeg hvata. [4](#ref-post134-4)

Rehabilitacija i ortoze: pomoć bez obećanja čuda

Fizioterapeut i radni terapeut mogu da prilagode pokrete, oslonac podlaktice, položaj šake i svakodnevne zadatke. Veća drška pribora, pomagalo za dugmad ili promena načina korišćenja telefona ponekad su praktičniji od upornog ponavljanja pokreta koji izaziva bol. Vežbe treba prilagoditi snazi, osećaju i stepenu ukočenosti. [4](#ref-post134-4)

Ortoza nije univerzalno rešenje. Stručno odabrana udlaga može pomoći položaju i udobnosti, ali pretesna ili loše prilagođena može napraviti pritisak, bol ili oštećenje kože. Ako se pojave novo trnjenje, otok, promena boje ili tragovi pritiska koji ne prolaze, skinite je i obratite se timu koji je prilagodio. Raspored nošenja treba dogovoriti individualno, a ne preuzeti sa interneta. [4](#ref-post134-4) [6](#ref-post134-6)

Ovde treba biti pošten prema dokazima. Cochrane pregled iz 2017. obuhvatio je 49 studija sa 2.135 učesnika, sa različitim neurološkim i neneurološkim stanjima, ne samo MS-om. Istezanje nije pokazalo klinički važno kratkoročno poboljšanje pokretljivosti zglobova; nijedna studija nije ispitivala istezanje duže od sedam meseci. To nije dokaz da individualna rehabilitacija nema smisla, ali jeste razlog da ne obećavamo da istezanje sigurno sprečava ili ispravlja kontrakturu. [5](#ref-post134-5)

Ne otvarajte šaku naglo ili kroz jak bol, i ne započinjite intenzivne vežbe hvata bez procene. Ako vam je tim pokazao pokrete, radite ih polako u dogovorenom opsegu. Naša stranica [Vežbe za osobe sa MS-om](/vezbe) može biti dodatna orijentacija, ali nije individualni program za kontrakturu šake.

Lekovi i botulinum toksin: kada imaju smisla?

NICE navodi oralni baklofen kao početnu mogućnost za spasticitet kod MS-a kada postoji konkretan cilj lečenja. Ako nije podnošljiv ili ne daje dovoljno olakšanja, može se razmotriti gabapentin; smernice navode da je njegova primena za ovu svrhu bila van odobrene indikacije u junu 2022. Izbor leka i doze zahteva lekara i procenu drugih bolesti, umora, slabosti i ostale terapije. Baklofen ne prekidajte naglo. [2](#ref-post134-2)

Smanjenje tonusa nije uvek isto što i bolja funkcija. Mišićni relaksansi mogu pojačati slabost ili pospanost. Kod nekih ljudi tonus pomaže osloncu ili određenom pokretu, pa se koristi i štete moraju odmeriti. Terapiju treba procenjivati prema stvarnoj koristi za zadatak koji vam je važan, ne samo prema tome koliko je šaka „mekša“. [2](#ref-post134-2)

Kod spasticiteta ograničenog na određene mišiće može se razmotriti botulinum toksin. Specijalista ga ubrizgava u odabrane mišiće da smanji prekomernu aktivnost. Efekat je privremen, a moguće je i dodatno slabljenje hvata. Zato je izbor mišića i cilja presudan: lakša higijena, manje bola ili lakše postavljanje ortoze. Injekcija ne popravlja MS leziju i ne uklanja sama po sebi fiksno skraćeno tkivo. [7](#ref-post134-7)

Za teške probleme koji ne odgovaraju na početno lečenje NICE preporučuje specijalističku procenu. Druge intervencije, uključujući intratekalni baklofen kod odabranih ljudi, zahtevaju širu procenu i nisu podrazumevani korak za nekoliko savijenih prstiju. Ako je uzrok oštećenje perifernog nerva ili bolest tetive, lečenje može biti sasvim drugačije, ponekad operativno. [2](#ref-post134-2) [3](#ref-post134-3)

Dlan, nokti i svakodnevna bezbednost

Kada šaka ostaje zatvorena, teško je oprati i osušiti dlan. Nokti mogu pritiskati kožu, a vlaga i trenje doprineti iritaciji. Zamolite terapeuta da pokaže bezbedan način pristupa dlanu i obratite pažnju na ranice, neprijatan miris, crvenilo ili bol. Nemojte gurati predmet između prstiju na silu ili praviti čvrstu kućnu udlagu. [4](#ref-post134-4) [6](#ref-post134-6)

Ako šaka ne može pouzdano da drži volan ili bezbedno rukuje vrućom posudom, prilagodite aktivnost dok se problem ne proceni. Nezavisnost ne znači raditi sve bez pomagala: nekad upravo pomagalo čuva energiju i sprečava povredu.

Kada ne treba čekati redovan pregled

- Iznenadna slabost ruke uz spušten ugao usana, otežan govor ili druge znake moždanog udara: odmah potražite hitnu pomoć; ne pripisujte to MS-u. - Jaka bol posle povrede, hladna ili izrazito promenjena boja šake: potrebna je hitna procena. - Nova ili rastuća slabost, trajni gubitak pokreta, otvorena rana, širenje crvenila ili temperatura: javite se lekaru bez odlaganja.

Novi MS simptomi koji traju duže od 24 sata, bez infekcije ili drugog objašnjenja, mogu zahtevati procenu relapsa. To nije razlog da sami počnete kortikosteroide ili čekate 24 sata ako imate hitne znake. Infekcija i drugi uzroci prvo se moraju razmotriti. [2](#ref-post134-2)

Prvi sledeći korak

Ako se prsti ponavljano savijaju ili primećujete da šaku sve teže otvarate, zakažite procenu kod neurologa ili fizijatra i tražite plan za funkciju šake. U Srbiji možete početi od svog izabranog lekara i tima koji vodi MS; pregled dostupnih ustanova nalazi se na stranici [MS centri u Srbiji](/ms-centri-srbija). Ne pretpostavljajte da su ortoza ili botulinum toksin dostupni u svakoj ustanovi — pitajte za konkretan put upućivanja.

Moj glavni zaključak nije „istežite više“, nego: prvo utvrdite šta savija prste. Prolazni grč, spasticitet i fiksna kontraktura traže različit pristup. Rano traženje pomoći može omogućiti da se plan prilagodi pre nego što svakodnevni zadaci postanu još teži, ali niko ne može unapred obećati potpuno ispravljanje šake.

*Ovaj tekst je informativan i nije zamena za pregled, dijagnozu ili individualni savet lekara. Ne menjajte lekove i ne započinjite intenzivno istezanje ili nošenje ortoze bez stručne procene. Slika je ilustrativna, generisana za ovaj članak; ne prikazuje stvarnu pacijentkinju.*