MS dijagnoza bez igle: MRI test koji traži „centralnu venu“
U Notingemu MS sada dijagnostikuju bez lumbalne punkcije — pomoću MRI snimka koji traje šest minuta duže. Objašnjavam kako radi i šta znači za nas.
Zamislite da vam neurolog kaže: „Sumnjamo na multiplu sklerozu. Da bismo bili sigurni, treba nam lumbalna punkcija.“ Igla u leđa, ceo dan u bolnici, a posle toga često glavobolja. Kada sam ja dobio dijagnozu, to je bio standardni put. Zato me je vest iz Notingema iskreno obradovala.
BBC je 6. oktobra 2026. objavio da u Notingemu, u Velikoj Britaniji, MS sada mogu da dijagnostikuju bez igle — pomoću posebne vrste MRI snimanja [1](#ref-1). Iza testa stoji više od 20 godina rada Univerziteta u Notingemu, a primenjuje se u bolnici Queen's Medical Centre.
> Ukratko: test traži znak centralne vene — malu venu u sredini MS lezije. Snimanje traje oko šest minuta duže od uobičajenog MRI pregleda i može da se uradi na standardnom aparatu.
Šta je tačno otkriveno
MS ostavlja ožiljke (lezije) u mozgu i kičmenoj moždini. Problem je što bele tačke na MRI-ju imaju i ljudi sa migrenom, visokim pritiskom, dijabetesom ili jednostavno — godinama. Zato lekari često traže dodatni dokaz, najčešće oligoklonalne trake u likvoru, a za to je potrebna [lumbalna punkcija](/blog/mri-multipla-skleroza-sta-lekari-vide).
Tim profesora Pola Morgana koristio je MRI aparat od 7 tesla, tada najjači takve vrste, instaliran pre više od deset godina. Kada su „pojačali uvećanje“, u sredini MS lezija videli su malu tamnu tačku. Kasnije su shvatili da je to vena koja prolazi kroz leziju [1](#ref-1). MS upala se, naime, razvija oko malih vena. Lezije kod drugih bolesti obično ne izgledaju tako.
Prvi radovi iz Notingema pokazali su da se ovaj znak vidi kod velike većine MS lezija, a retko kod lezija starenja ili bolesti malih krvnih sudova [3](#ref-3) [4](#ref-4). Zatim je dokazano da metoda radi i na običnijim aparatima od 3 tesla [5](#ref-5). To je ključ: ono što radi samo na retkom istraživačkom aparatu ne može da pomogne većini pacijenata.
Šta kažu lekari i pacijenti
Dr Kris Gilmartin, neurolog u Queen's Medical Centre, kaže da je punkcija „dan u bolnici, uz moguću glavobolju i bol u leđima“, i da je pacijenti nisu voleli. „Kada ljudi dobijaju dijagnozu MS-a, to je jasno veoma stresno vreme“, rekao je za BBC [1](#ref-1).
Tereza Nidam iz Stejplforda prvo je pregledana zbog sumnje na moždani udar, jer joj je bila oduzeta usna. Ispostavilo se da je MS. Ne voli igle, pa je izabrala MRI. „Mogla sam da odem na pregled i odmah posle toga na posao“, rekla je [1](#ref-1). Prepoznajem taj osećaj. U danima kada vam se svet ruši, svaki manji stres mnogo znači.
Da li je ovo zvanično priznato?
Da — i to je najvažniji deo priče. Znak centralne vene ušao je u revidirane McDonald kriterijume iz 2024, objavljene 2025. godine [2](#ref-2). Kriterijumi sada omogućavaju da se, u određenim situacijama, MS dijagnostikuje i kada vena u leziji zameni dokaz iz likvora. Često se koristi pravilo „izaberi šest“: ako najmanje šest lezija ima centralnu venu (ili većina, kada ih je malo), to snažno govori u prilog MS-u.
Međunarodna grupa NAIMS još 2016. je opisala kako se znak tačno meri [6](#ref-6). Velika američka studija CAVS-MS kasnije je potvrdila da test pouzdano razlikuje MS od drugih bolesti u svakodnevnoj praksi [7](#ref-7).
Šta ovo NE znači
Ne znači da lumbalna punkcija nestaje. Ona i dalje pomaže kada slika nije jasna, kada treba isključiti infekcije ili druge bolesti, ili kada MRI ne pokaže dovoljno lezija. Ne znači ni da je test svuda dostupan. Potrebni su posebni protokoli snimanja (SWI ili T2*), obučeni radiolozi i vreme na aparatu. Ni u Velikoj Britaniji još se ne radi svuda — tim iz Notingema radi na tome da se proširi na celu zemlju [1](#ref-1).
Važno je reći i da MRI nije magija. Znak centralne vene je jedan dokaz, a dijagnozu i dalje postavlja neurolog na osnovu simptoma, pregleda i svih nalaza. Više o tome pisao sam u tekstu o [prvim znacima MS-a](/simptomi) i o [tome kako prihvatiti dijagnozu](/blog/kako-prihvatiti-dijagnozu-multipla-skleroze-prve-nedelje).
A Srbija?
U Srbiji se dijagnoza danas uglavnom postavlja MRI-jem, pregledom i, kada treba, lumbalnom punkcijom. Neki centri već koriste SWI sekvence. Ako vam neurolog predlaže punkciju, slobodno pitajte: „Da li bi snimanje znaka centralne vene u mom slučaju moglo da pomogne?“ To nije zahtev, nego razgovor. Odgovor zavisi od vaših nalaza i od opreme koju bolnica ima.
Ovo je dobar primer kako nauka stvarno menja život: bez spektakularnog leka, samo šest minuta duže u aparatu — i jedna igla manje za nekog ko je upravo čuo najteže reči u životu.
Ovaj tekst je informativan i ne zamenjuje savet neurologa. Ne odbijajte preporučene pretrage bez razgovora sa svojim lekarom.